%20(1)%20(1).png)
Beta glukani- saveznici našeg imunološkog sustava
Beta glukani su raznolika skupina polisaharida koji su prirodno prisutni u staničnim strukturama bakterija, gljiva poput maitake i shiitake, kvasaca poput Saccharomyces cerevisiae, alga i nekih biljaka poput ječma i zobi. Ovim organizmima beta glukani primarno služe kao izvor energije, a sastavljeni su od niza molekula glukoze međusobno povezanih specifičnim vezama koje nazivamo glikozidne veze. Ovisno o broju molekula glukoze i položaju na kojem su one međusobno povezane, postoji velik broj različitih struktura beta glukana. Biološka aktivnost beta glukana uvelike ovisi o njihovoj stukturi i molekulskoj masi, izvoru iz kojeg su izolirani, metodi ekstrakcije i stupnju čistoće. Istraživanja do sada provedena na beta glukanima pokazuju njihov imunomodulatorni, protuupalni, antioksidativni, anitbakterijski, antifungalni i antiviralni učinak.
Molekule glukoze u beta glukanima izoliranim iz žitarica kao što su zob i ječam povezane su β-(1,3) i β-(1,4) glikozidnim vezama. Ovi beta glukani smatraju se kvalitetnim prehrambenim vlaknima te pokazuju pozitivno djelovanje na sniženje razine kolesterola, doprinose smanjenju porasta glukoze u krvi nakon obroka i poboljšavaju motilitet crijeva što ih čini korisnim u liječenju zatvora i usporene probave. Kada govorimo o imunološkom sustavu, najveći broj istraživanja uloge beta glukana proveden je na β-(1,3)/(1,6) - glukanima koji su većinom izolirani iz kvasaca i gljiva. Iako nije u potpunosti utvrđeno na koji način djelovanje ovisi o strukturi, smatra se da dulji i jače razgranati lanci beta glukana imaju snažnije djelovanje na imunološki sustav. Dokazi govore u prilog imunomodulatornom djelovanju beta glukana i njihovom značajnom doprinosu u borbi organizma protiv bakterijskih, virusnih, gljivičnih i parazitarnih infekcija.
Na koji način djeluju beta glukani?
Glavna zadaća stanica našeg imunološkog sustava je razlikovati vlastite i bezopasne stanice od stranih i opasnih te obraniti organizam od štetnih tvari i organizama. Zbog toga naš organizam ima razvijene posebne receptore pomoću kojih prepoznaje strukture koje nisu uobičajene za naše stanice. Nakon oralne primjene beta glukana, ulaskom u crijeva oni dolaze u kontakt sa stanicama imunološkog sustava, koje su normalno prisutne u crijevima. Budući da su beta glukani strukture koje nisu prisutne na stanicama sisavaca, stanice našeg imunološkog sustava u crijevima prepoznaju ih kao strane i vežu na svoje specifične receptore. Nakon vezanja, beta glukani se transportiraju u unutrašnjost stanica te se prenose dalje u druge organe imunološkog sustava i prezentiraju ostalim stanicama imunološkog sustava, koje zatim pokreću imunološku rekaciju. To znači da, iako infekcije zapravo nema i beta glukani je ne uzrokuju, naš će imunološki sustav djelovati kao da se bori protiv patogena. Na taj način beta glukani “treniraju” naš imunološki sustav da u budućem susretu s patogenom učinkovitije prepoznaje slične strane strukture te brže i preciznije reagira.
Kada preporučiti beta glukane?
Brojna klinička istraživanja pokazala su da suplementacija beta glukanima doprinosi u smanjenju učestalosti infekcija gornjeg respiratornog sustava kod djece i odraslih, smanjuje težinu simptoma i trajanje same infekcije u odnosu na placebo. Sličan se učinak beta glukana pokazao i u kliničkim istraživanjima na profesionalnim sportašima. U razdobljima intenzivnih treninga i fizičkog stresa dolazi do preopterećenja čitavog organizma i slabljenja imunološkog sustava zbog čega su sportaši skloniji infekcijama gornjeg dišnog sustava. Općenito se smatra da beta glukani povećavaju koncentraciju protutijela u slini i aktivnost enzima normlano prisutnih na sluznici gornjeg dišnog sustava zbog čega se naš organizam učinkovitije bori s uzročnicima infekcija. Novije studije već pokazuju značajnu razinu dokaza u prilog korištenja beta glukana u prevenciji te smanjenju simptoma infekcije SARS-CoV-2 virusom u predloženim dozama od 250-500 mg dnevno. Mehanizam djelovanja temelji se na aktivaciji stanica imunološkog sustava, učinkovitijem prepoznavanju virusa i snažnijoj i bržoj reakciji na ponovni susret s virusom. Oralna primjena beta glukana istraživana je i kod pacijenata s karcinomom, te se pokazalo da suplementacija beta glukanom iz kvasca ima pozitivan učinak na smanjenje stope relapsa nakon operativnog zahvata i povećanje stope preživljavanja. S obzirom da se beta glukani dobro podnose i uglavnom se smatraju sigurnima za primjenu, pacijenti s karcinomom smiju ih koristiti tijekom i između ciklusa radioterapije. Ipak, potreban je oprez tijekom kemoterapije pa se preporuča uzimati beta glukane samo između ciklusa kemoterapije kako bi se izbjegle moguće interakcije.
Kolika je preporučena doza beta glukana za jačanje imuniteta?
U većem broju kliničkih istraživanja na odraslim pojedincima korišten je raspon doza od 7,5 mg do 1500 mg, što odgovara 0,1 – 20 mg/ kg tjelesne mase. Usporedba doza i aktivnosti različitih preparata nije jednostavna, budući da aktivnost samog beta glukana ovisi o izvoru, metodi izolacije i čistoći preparata. Istraživanjima je utvrđeno da je između 100 i 500 mg beta glukana dnevno dovoljno za aktivaciju imunološkog sustava. Maksimalna dozvoljena doza beta glukana iz kvasaca u dodacima prehrani u Europskoj uniji, za djecu stariju od 12 godina i odrasle iznosi 1275 mg dnevno, dok za djecu mlađu od 12 godina ta doza iznosi 675 mg dnevno. Većina preparata namijenjenih djeci na našem tržištu dozira se prema tjelesnoj masi i iznosi oko 10-20 mg beta glukana na 5 kg tjelesne mase, ovisno o stanju organizma i samom preparatu. Beta glukane se preporuča uzimati oko 30 minuta prije doručka da bi se osigurala maksimalna apsorpcija i izbjegla međusobna interakcija beta glukana i ostalih vlakana ih hrane.
Zbog izrazito povoljnog sigurnosnog profila i relativno niske cijene, interes za beta glukane u različitim područjima primjene intenzivno raste. Posljednjih nekoliko godina istražuje se potencijal primjene beta glukana u razvoju cjepiva te mogućnost kombiniranja beta glukana s imunoterapijom u liječenju karcinoma, ali za utvrđivanje učinkovitosti u ovim područjima primjene potrebna su dodatna istraživanja.
Andrea Hlupić, mag.pharm.
