Naš najveći organ, koža neposredno je izložena sunčevim zrakama te iz tog razloga sintetiziramo određenu količinu vitamina D. Užurbani način modernog života, pokrivala za zaštitu od sunca i primjena zaštitnih filtera glavni su krivci sve manjeg prirodnog unosa vitamina D. Korištenje vitamina D čest je izbor kod mnogih slučajeva, a osobito kad se radi o djeci u razvoju, sportašima ili osobama s kroničnim bolestima. Njegova glavna funkcija je poticanje imunološkog sustava ukoliko je preslab dok s druge strane ublažava aktivnosti imunoloških stanica kada sustav djeluje prejako. Vitamin D sadrži imunomodulatorna svojstva pa na taj način ima vrlo specifično djelovanje na imunosustav. Djelovanje se posebno ističe u prisutnosti virusa prehlade. Vitamin D sprječava stvaranje i pretjerano gomilanje citokina i kemokina u plućima što je vrlo često uzrok velikih komplikacija vezanih uz prehlade. Studije koje su nedavno provedene i objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D3 pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25-50 µg dnevno bez izraženih nuspojava. Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ.