Koža je naš najveći organski sustav koji, osim mehaničke zaštite unutrašnjih organa, pruža ljudskom organizmu zaštitu od infekcija i isušivanja, upravlja tjelesnom temperaturom, provodi različite podražaje te služi za metabolizam vitamina D. Ljudska koža građena je od dva sloja: epidermisa i dermisa. Epidermis ili epiderma je vanjski, vidljivi sloj kože, u najvećoj mjeri izgrađen od stanica koje nazivamo keratinociti. Epiderma ne sadrži krve žile ni živce, a njezina najvažnija uloga je zaštita od vanjskih utjecaja. Dermis ili derma je unutarnji, deblji sloj kože, smješten ispod epiderme, a građen je uglavnom od vezivnog tkiva koje služi kao potpora epidermi. Kroz dermu prolaze krvne žile koje opskrbljuju kožu hranjivim tvarima, živčana vlakna koja prenose osjete boli i dodira, a tu su također smješteni i folikuli dlaka te žlijezde znojnice i lojnice. Velik dio mase derme +- kolagen koji daje koži elastičnost. Ispod derme nalazi se potkožno tkivo koje nazivamo hipodermis ili hipoderma. U hipodermi dominiraju masne stanice koje osiguravaju zalihe energije i omogućavaju regulaciju tjelesne temperature.
Vanjski sloj epiderme naziva se rožnati sloj ili stratum corneum, a građen je od “mrtvih” stanica kože koje nazivamo korneociti. Rožnati sloj kože čini dvadesetak slojeva korneocita, složenih poput cigli i uklopljenih u lipidni izvanstanični matriks. Rožnati sloj je zaštitni sloj kože koji sprječava ulazak štetnih tvari iz okoline i istovremeno kontrolira izmjenu vode i hranjivih tvari s okolinom. Promjene strukturne organizacije rožnatog sloja kože i sastava izvanstaničnog matriksa dovode do promjene funkcije kožne barijere što je često uzrok brojnih stanja i bolesti kože.
Razina hidratacije kože od iznimne je važnosti za održavanje čvrstoće i elastičnosti kože. Za adekvatnu hidrataciju kože zaslužne su molekule koje se zajedničkim imenom se nazivaju prirodni faktori vlažnosti (engl. natural moisturizing factors ili NMF). NMF je skupina u vodi topljivih molekula koje naša koža sama proizvodi, a uglavnom se radi o slobodnim aminokiselinama, laktatima, urei, anorganskim solima te šećerima. Ove molekule imaju veliki kapacitet vezanja vode iz atmosfere koju zatim navlače u korneocite i osiguravaju koži hidrataciju i elastičnost.
Tijekom zime koža je pod većim rizikom od isušivanja, posebno koža ruku, lica i usana, koja je neprestano izložena hladnoći i suhom zraku. Stanje suhe kože još se naziva i kseroza, a najčešće je posljedica dehidracije kože ili promjena u sastavu izvanstaničnog lipidnog matriksa rožnatog sloja kože. Suha koža izgledom je tanka, nježna i napeta, te posebno sklona iritacijama i pucanju što narušava osnovnu funkciju kože kao mehaničke i kemijske barijere.
Tijekom hladnijih mjeseci suhu kožu važno je čistiti i njegovati proizvodima obogaćenim sastojcima koji će nadoknaditi izgubljenu vlagu i lipidne komponente kože te vratiti koži čvrstoću i elastičnost.
Urea je spoj prirodno prisutan u našoj koži, a nastaje metabolizmom proteina i drugih organskih spojeva dušika. Urea je jedna od komponenata prirodnih čimbenika vlažnosti (NMF), a njezin veliki kapacitet vezanja vode osigurava veću apsorpciju vode u unutrašnjost korneocita, što povećava hidrataciju rožnatog sloja kože. Hijaluronska kiselina jedan je od najpopularnijih sastojaka u proizvodima za njegu suhe i dehidrirane kože. Radi se o spoju koji je prirodno također prisutan u našoj koži, ali se njezina proizvodnja starenjem smanjuje, što posljedično dovodi do suhoće kože, pojave bora i gubitka elastičnosti kože. Hijaluronska kiselina ima izuzetno visok kapacitet vezanja vode te zbog čega ima važnu ulogu u proizvodima za njegu suhe kože. Ceramidi su skupina strukturno različitih spojeva koji s drugim lipidnim sastojcima izvanstaničnog matriksa formiraju uređene strukture i na taj način čuvaju funkciju kožne barijere. Oni čine više od 50 % lipidne komponente izvanstaničnog matriksa u rožnatom sloju kože, a imaju važnu ulogu u očuvanju permeabilnosti i integriteta kože. Osim ceramida, lipidnu komponentu izvanstaničnog matriksa čine i masne kiseline. U preparate za njegu suhe kože često se dodaju biljna ulja poput ulja argana, badema, oraha, noćurka, boreča te kakao i shea maslaca. Masne kiseline iz biljnih ulja formiraju zaštitni sloj na površini epiderme te smanjuju gubitak vlage isparavanjem. Neka biljna ulja djeluju protuupalno i regeneriraju oštećenu kožnu barijeru, a osim masnih kiselina često sadrže i vitamin. Dekspantenol je alkoholni derivat pantotenske kiseline, odnosno vitamina B5, koji je nužan za normalnu funkciju epitela. Primjenjen na kožu, dekspantenol hidratizira rožnati sloj kože, omekšava i vraća koži elastičnost. Dekspantenol pokazuje protuupalni učinak, potiče epitelizaciju kože i zacjeljivanje te se preporuča kod oštećene i iritirane kože te za brže zacjeljivanje rana.
Osim kozmetičkim proizvodima, prekomjerno isušivanje kože moguće je spriječiti usvajanjem nekoliko jednostavnih navika.
Skratiti vrijeme kupanja i tuširanja te izbjegavati previsoku temperaturu vode. Vruća voda može oštetiti kožnu barijeru i potaknuti prekomjerno isparavanje vode s površine kože. Dugo tuširanje i kupke, posebno uz korištenje agresivnih sredstava za pranje, također mogu oštetiti površinski sloj kože i dovesti do isušivanja.
Zaštititi kožu odjećom. Hladnoći je najčešće izložena koža ruku, lica i usana. Osim hladnoći, naše ruke su izložene i različitim agresivnim sredstvima poput sapuna, detergenata i dezinficijensa koji također oštećuju kožnu barijeru. Zbog toga se preporuča tijekom čišćenja agresivnim sredstvima zaštititi kožu ruku rukavicama.
Sredstva za njegu kože treba nanositi neposredno nakon tuširanja. Kako bi postigli optimalnu apsorpciju proizvoda za njegu kože kože, preporuča se namazati kožu sredstvima za njegu kože neposredno nakon kupanja/tuširanja jer će koža tada najbolje apsorbirati aktivne tvari iz proizvoda.
Koristiti ovlaživače zraka. U uvjetima niske vlažnosti zraka, rožnati sloj kože gubi vlagu te postaje krhak i lomljiv. Ovlaživači zraka posebno su važni tijekom zime kada je zbog grijanja u zatvorenim prostorima vlažnost zraka niska. Ovlaživanje zraka u prostorijama u kojima boravimo omogućuje koži apsorpciju vlage iz okoline te rehidraciju vanjskog sloja kože.
Unositi dovoljno tekućine i hranjivih tvari. Osim izvana, kožu je važno nahraniti i iznutra. Za održavanje zdravlja kože važno je unositi dovoljno tekućine, te birati namirnice bogate antioksidansima, vitaminima te omega-3 i omega-6 masnim kiselinama.
