Martina Anić, dr.med.
Specijalist obiteljske medicine
Specijalistička ordinacija obiteljske medicine
Vidrićeva 38a, Zagreb
www.dr-anic.com
Što je kolesterol?
Kolesterol je vrsta masti koja se stvara u jetri, a nalazi se u krvi i svim stanicama tijela. Tijelo koristi kolesterol za izgradnju staničnih membrana, proizvodnju hormona, uključujući hormone spolnih žlijezda, proizvodnju vitamina D i stvaranje žučnih kiselina koje pomažu u probavljanju masti.
Zašto su vrijednosti kolesterola važne?
S povećanjem količine kolesterola u krvi raste i rizik za vaše zdravlje. Visoki kolesterol pridonosi nakupljanju plaka (stvrdnutih naslaga) u vašim arterijama. Ovaj proces nakupljanja plaka naziva se ateroskleroza. To može dovesti do ozbiljnih problema kao što su:
- Bolest koronarnih arterija: Smanjen dotok krvi u srce.
- Bolest perifernih arterija: Smanjen protok krvi u nogama i rukama.
- Bolest karotidnih arterija: Smanjen protok krvi u vašem mozgu.
Simptomi povišenog kolesterola?
Kolesterol tiho putuje krvlju. I tiho se pretvara u plak. Možda nećete vidjeti ili primijetiti njegovu prisutnost dugo vremena. Možda nećete imati simptome dok ne doživite srčani ili moždani udar.
Možete živjeti mnogo godina s visokim kolesterolom, a da to niti ne znate. Zato je važno redovito kontrolirati kolesterol. Ako su vam vrijednosti kolesterola previsoke (hiperlipidemija), to je znak upozorenja za vas i vašeg liječnika.
Glavne razine kolesterola koje vaš liječnik provjerava su:
- Ukupni kolesterol je ukupna količina kolesterola koja cirkulira u vašoj krvi.
- LDL ili lipoprotein niske gustoće je "loš" kolesterol koji pridonosi nakupljanju plaka u vašim arterijama, što dovodi do srčanog i moždanog udara.
- HDL ili lipoprotein visoke gustoće je "dobar" kolesterol koji transportira višak kolesterola iz stanica i tkiva u jetru radi razgradnje.
- Trigliceridi su vrsta masti koja može povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Test krvi naziva se lipidogram. Potrebno je postiti 12 sati prije vađenja krvi. To znači izbjegavati svu hranu i pića osim vode.
|
Koliko često provjeravati lipidogram u zdravih osoba |
Muškarci po dobi |
Žene po dobi |
|
Svakih 5 godina |
20-44 |
20-54 |
|
Svake jedne do dvije godine |
45-65 |
55-65 |
|
Svake godine |
>65 |
>65 |
Djeca bi trebala napraviti svoj prvi test između 9 i 11 godina te ga ponavljati svakih 5 godina.
Koji je moj ciljni LDL-kolesterol?
Razgovarajte s liječnikom kako biste odredili svoju kategoriju rizika i odgovarajuće ciljeve.
Smjernice Europskog kardiološkog društva ističu kliničku važnost snižavanja LDL kolesterola po principu „što niže to bolje“!
|
Kategorija rizika od ateroskleroze |
Ciljni LDL-kolesterol |
|
Umjereni rizik |
< 2,6mmol/l |
|
Visoki rizik |
smanjenje za najmanje 50% i < 1,8mmol/l |
|
Vrlo visoki rizik |
samanjenje za najmanje 50% I < 1,4 mmol/l |
Umjereni rizik
Osobe koje imaju:
- mladu dob, šećernu bolest manje od 10 godina i bez drugih čimbenika rizika uz povišeni LDL-kolesterol
- izračunata sistemska procjena koronarnog rizika (SCORE) od najmanje 1 % i manje od 5 % za 10-godišnji rizik od smrtonosne kardiovaskularne bolesti
Visoki rizik
Osobe koje imaju:
- visoke razine ukupnog kolesterola (> 8 mmol/l), LDL-kolesterol (> 4,9 mmol/l) ili krvni tlak (≥ 180/110 mmHg), ili
- porodičnu hiperkolesterolemiju, ili
- šećernu bolest bez komplikacija, ili
- šećernu bolest najmanje 10 godina, ili s drugim čimbenikom rizika
- umjerenu kroničnu bolest bubrega
- izračunati SCORE od najmanje 5 % i manje od 10 % za 10-godišnji rizik od smrtonosne kardiovaskularne bolesti
Vrlo visok rizik
Osobe koje imaju:
- postojeću aterosklerozu ili bilo koju drugu kardiovaskularnu bolest, ili
- šećernu bolest s komplikacijama ili čak još tri čimbenika rizika, ili rani nastup šećerne bolesti tipa 1 dugog trajanja
- tešku kroničnu bolest bubrega, ili
- porodičnu hiperkolesterolemiju i aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest ili drugi čimbenik rizika
- izračunati SCORE od najmanje 10 % za 10-godišnji rizik od smrtonosne kardiovaskularne bolesti
Što uzrokuje povišen kolesterol?
Povišeni kolesterol je rezultat kombinacije genetskih faktora i načina života.
Loše prehrambene navike, koje se temelje na brzoj hrani, tvrdim salamama, mesnim prerađevinama ili prženoj hrani s visokim udjelom zasićenih masti u kombinaciji s prekomjernom količinom soli, trans-masnih kiselina, konzervansa i drugih dodanih tvari povećati će razinu LDL kolesterola.
Također, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola također doprinose povišenom kolesterolu.
Prilagodbom životnih navika može se utjecati na kontrolu kolesterola.
Međutim, nasljedni faktori koji igraju ulogu u predispoziciji pojedinaca za visok kolesterol, činjenica da nakon 40-te godine života jetra postaje manje sposobna ukloniti LDL kolesterol, bolesti kao što su dijabetes, kronična bolest bubrega, hipotireoza, lupus su faktori na koje ne možemo utjecati pri kontoli razine kolesterola u krvi.
Kako smanjiti povišen kolesterol?
- Pravilna prehrana: povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova te ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
- Umjerena konzumacija alkohola ili potpuni prestanak njegove konzumacije
- Redovita tjelesna aktivnost
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Prestanak pušenja
- Lijekovi za kontrolu razine kolesterola
Iako povišena razina ukupnog kolesterola i LDL kolesterola u prvi mah nas ne ograničava u svakodnevnom životu nemojmo ih zato zanemarivati. Potrebno ih je na vrijeme otkriti, promijeniti životne navike, slijediti smjernice liječnika i tako smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija!
