Suvremeni način života udaljio nas je od prirode i ubrzao naš tempo. Stres, nepravilna prehrana te manjak fizičke aktivnosti dio su svakodnevice. Svi ti čimbenici pridonose energetskoj neuravnoteženosti.
Povećanim unosom visokokalorične hrane bogate mastima i rafiniranim šećerima uz smanjenu tjelesnu aktivnost stvara se višak energije koji se pohranjuje u tijelu u obliku masti . Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je definirala pretilost kao bolest u kojoj se višak masnog tkiva nakuplja u tolikoj mjeri da ugrožava zdravlje.
Pretilost je povezana s višim razinama triglicerida, višim razinama LDL kolesterola i nižim razinama HDL kolesterola. Pretilost također može dovesti do bolesti srca, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tip 2.
Patogenetski učinak pretilosti temelji se na povećanoj metaboličkoj aktivnosti intraabdominalnoga masnog tkiva koje zbog veće gustoće mitohondrija i posljedično više razine lipolize i glikolize otpušta veće količine slobodnih masnih kiselina. Osim toga, visceralno masno tkivo funkcionira i kao endokrini organ te sudjeluje u lučenju brojnih adipocitokina, na prvome mjestu brojnih proupalnih citokina, koji pridonose metaboličkim poremećajima. Kod 60 do 95 % oboljelih od nealkoholne masna bolest jetre (NAFLD) prisutna je pretilost.
Jetra radi detox organizma
Jetra je naš glavni tjelesni laboratorij. Igra ključnu ulogu u metaboliziranju hrane koju konzumiramo te u procesu detoksikacije.
Apsorpcija nutrijenata velikim se dijelom odvija sudjelovanjem jetre. Metabolizam masti također je usko vezan uz jetru. U jetri nastaje kolesterol, a ujedno se u jetru doprema i kolesterol iz krvi. Eliminacija kolesterola iz jetre odvija se putem žuči.
Hiperlipidemija je promjenjivi rizični čimbenik, pa je moguće utjecati promjenama životnih navika: zdravija prehrana, prestanak pušenja, tjelovježba.
Količine kolesterola u tijelu ne ovise samo o endogenoj sintezi i prehrambenom unosu nego i o stupnju apsorpcije, transportu, katabolizmu žučnih kiselina, izlučivanju, ali i o genetici.
Namirnice koja gode jetri
Namirnice koje pozitivno djeluju na rad jetre mogu se podijeliti u dvije kategorije – namirnice koje potiču proces detoksikacije te namirnice bogate antioksidansima koji štite jetru tijekom detoksikacije.
Neke od namirnica koje imaju benefite za rad jetre: sikavica, artičoka, mrkva, cikla, češnjak, mahunarke, svježe povrće i voće (posebno agrumi), gorko lisnato povrće, đumbir, začin kurkuma te povrće poput kelja, brokule i prokulica.
Nutraceutici
Nutraceutici su hrana ili sastojci hrane koji pružaju zdravstvene dobrobiti, uključujući prevenciju i/ili liječenje bolesti.
Takvi proizvodi uključuju: izolirane nutrijente, dodatke prehrani, funkcionalnu hranu, genetski modificiranu hranu i biljne ekstrakte. Za razliku od funkcionalne hrane, koriste se u prevenciji i liječenju bolesti te uključuju i dodatke prehrani.
Različiti nutraceutici imaju različite mehanizme djelovanja kojima pridonose smanjenju razine kolesterola u krvi.
Sikavica (silimarin)
Sikavica je biljka koja je od davnina poznata po svojem zaštitnom učinku na zdravlje jetre.
Suvremena znanost je potvrdila kliničkim ispitivanjima hepatoprotektivno djelovanje sikavice zbog čega je indicirana kod različitih jetrenih tegoba. Glavni kemijski spojevi zaduženi za njeno farmakološko djelovanje su flavonolignani, u praksi poznatiji kao silimarin. Silimarin je kompleks različitih spojeva (silibina A i B, izo-silibina A i B, silikristina i silidianina) koji zajedno pridonose regeneraciji jetre i njezinoj zaštiti od oštećenja izazvanog različitim uzrocima (kronična upotreba različitih lijekova, nepravilna prehrana, izloženost opasnim kemikalijama, sintetski i biljni otrovi, virusni i autoimuni hepatitis). Da bi se postigli rezultati, potrebno je konzumirati sikavicu dulje od tri tjedna.
Koenzim Q10
Koenzim Q10 jedan je od osnovnih tjelesnih koenzima, igra presudnu ulogu u proizvodnji energije u svakoj stranici tijela. Kao koenzim, sudjeluje u mitohondrijima u kompleksnom procesu transformacije hrane u ATP. Tijelo sintetizira q10 no produkcija opada kako starimo. Možemo ga unijeti i hranom, a najzastupljeniji je u mesu, ribi, maslinovom ulju, avokadu, brokuli, cvjetači, batatu naranči te u orašidima.
Niske razine koenzima Q10 u krvi zabilježene su kod osoba s bolestima srca, kardiomiopatijom, upalom desni, zatim kod pretilih osoba, hipertenzije, mišićne distrofije, Parkinsonove bolesti, AIDS-a te kod bolesnika na dijalizi.
Najznačajnije djelovanje koenzima Q10 na kardiovaskularno zdravlje temelji se na njegovu antioksidativnom učinku, posebice inhibiciji oksidacije LDL-a i poboljšanju funkcije endotela.
Koenzima Q10 sprječava i razvoj masne jetre povezane s pretilošću.
Više studija pokazalo je da statini (lijekovi za sniženje kolesterola) smanjuju razine koenzima Q10 u organizmu.
Budući da sudjeluje u stvaranju stanične energije, suplementacija može biti od koristi u različitim stanjima iscrpljenosti i malaksalosti te kod kroničnog umora.
Sve je u našem organizmu povezano te individualnim i multidisciplinarnim pristupom dijagnozi postižemo najbolje rezultate. Ono što je ključno je mijenjanje loših prehrambenih i životnih navika te ciljana i opravdana suplementacija.
