KOŽA KAO VITALNI ORGAN
Koža je naš najveći i najvidljiviji organ. Osnovna funkcija kože je zaštita organa od štetnih utjecaja iz okoline. Nadalje, ima termoregulacijsku funkciju, štiti od dehidracije i štetnog sunčevog zračenja. Osim toga, vrlo je osjetljiva i prepoznaje dodir, toplinu, hladnoću, bol, vibraciju i pritisak. Budući da je naš najveći i najvidljiviji organ, bilo kakve promjene na koži i njezino stanje može imati utjecaj na samopouzdanje pojedinca. Također prvi znakovi starenja najprije se uočavaju na koži.
Identifikacija vašeg tipa kože
Postoje četiri glavna tipa zdrave kože: normalna, suha, masna i mješovita. Tip kože određuje genetika, ali i vanjski i unutarnji čimbenici. Prije odabira kozmetičkih preparata, jako je bitno odabrati proizvod koji je namijenjen vašem tipu kože.
KAKO ODREDITI TIP KOŽE?
Normalna koža je dobro uravnotežena koža kojoj ništa ne nedostaje i s kojom je sve u redu, s time da T – zona (čelo, nos i brada) može biti malo masna. Ima meku i glatku teksturu, fine skoro nevidljive pore, dobru cirkulaciju krvi, nema osjećaja zatezanja ni masnog sjaja i nije sklona osjetljivosti. Starenjem normalna koža može postati suha.
Suhi tip kože proizvodi manje sebuma od normalnog. Ima manjak lipida koji su potrebni da zadrži vlagu stoga koža izgleda zategnuto, grubo i umorno, a s vremenom može doći do ljuštenja, svrbeža, a pojedini dijelovi tijela mogu postati grubi i ispucali.
Masni tip kože karakterizira pojačana proizvodnja sebuma. Ima karakterističan masni sjaj i proširene vidljive pore. Često ima mrlje i sklona je različitim oblicima akni.
Mješovitu kožu karakterizira masna T- zona i proširene pore na tom području dok su obrazi normalni do suhi.
SPECIFIČNI IZAZOVI SUHE I DEHIDRIRANE KOŽE ZIMI
Hladni dani, grijanje, suh zrak u prostoru i tuširanje vrućom vodom pridonose suhoj koži zimi i to posebno na području ruku, lica i usana. Koža postaje sklonija crvenilu, pucanju i ljuštenju jer dolazi do gubitka vlage. Dobar odabir proizvoda koji vežu vlagu i sprječava gubitak vode ima ključnu ulogu u njezi suhe kože zimi. Takve kreme u svom sastavu imaju ureu, hijaluronsku kiselinu, ceramide, dekspantenol, a mogu biti dodatno obogaćene uljima.
Također ne smije se zanemariti koža ruku jer su ruke stalno izložene različitim vremenskim uvjetima što može rezultirati i pucanjem kože i pojavi infekcija. Treba češće nanositi kremu za ruke i obavezno rukavice kao zaštitu od hladnoće.
Koža lica je također stalno izložena hladnom zraku pa postaje pravi izazov očuvati kožu zdravom i spriječiti da postane gruba i hrapava. Nakon čišćenja lica proizvodom koji ne isušuje kožu, preporuka je nanijeti serum (npr. hijaluronski ) koji će dospjeti u dublje slojeve kože i hidratizirati. Potom se nanosi krema koja sprječava isušivanje kože. Zimi možete dodati i ulja u svoju rutinu jer će dodatno stvoriti sloj koji će zadržati vlagu.
Nadalje, bitno je razumjeti potrebe kože kako bi razlikovali suhu kožu kojoj nedostaju lipidi od dehidrirane kože kojoj nedostaje voda. Dehidrirana koža je privremeno stanje kože i pogađa sve tipove kože. Za njegu dehidrirane kože, savjetujemo primjenu laganih krema koje će opskrbiti kožu vodom. Prije stavljanja kreme, svakako treba očistiti kožu blagim mlijekom ili losionom za čišćenje. Također, preporučljivo je piti puno vode i konzumirati voće i povrće bogato vodom.
Suha koža se često javlja tijekom zimskih mjeseci kod beba i djeca kao posljedica genetske sklonosti, ali i zbog vanjskih čimbenika. Koža djece je tanja i nedostaje aktivnost lojnih žlijezda pa su djeca i sklonija suhoj koži od odraslih osoba. Tijekom zimskih mjeseci za svakodnevnu njegu kože koristiti kreme masnije teksture ili balzame, bez konzervansa i aditiva koji su prilagođeni dječjoj dobi.
Dodatne savjete za njegu suhe kože i kože sklone atopijskom dermatitisu pročitajte u nastavku teksta.
NJEGA ATOPIČNE KOŽE
Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože obilježena suhoćom, svrbežom, ljuštenjem i iritacijama kože. Uzroci nastajanja još nisu u potpunosti poznati, ali smatra se da genetska predispozicija i okolišni čimbenici mogu dovesti do razvoja.
Korištenje proizvoda koji su posebno namijenjeni za atopičnu kožu ublažit će simptome, smiriti kožu na duže vrijeme i tako smanjiti potrebu za korištenjem lokalnih kortikosteroida. Svakodnevna njega u velikim količinama uključuje kombinirane pripravke koji će smanjiti gubitak vode i utjecati na korekciju manjka lipida što je karakteristično za kožu sklonu atopijskom dermatitisu.
Za pranje tijela prikladni su neutralni sindeti, a ne alkalni sapuni. Kupke moraju biti kratkotrajne, voda ne smije biti pretopla. Nakon pranja, izbjegavati jako trljanje ručnikom nego nježno tapkati i odmah u roku od tri minute obilno staviti balzam ili kremu za njegu kože. Nokti moraju biti kratki i glatki da se izbjegne grebanje noktima i stvaranje ranica. Savjetuje se smanjiti izloženost kućnoj prašini i grinjama, ali ne držati dijete pod staklenim zvonom. Ako su dokazane alergije na spomenuto, onda uvesti eliminacijske mjere. Nadalje, ako nije dokazana alergija na životinjsku dlaku, ne ograničavati kontakt. Odjeća i posteljina moraju biti od prirodnih pamučnih vlakana, a ne od sintetike. Ne upotrebljavati omekšivač. Također treba izbjegavati zadimljene prostore, stalno vlažiti zrak i provjetravati (oprez kod peludi). Ne ograničavati djecu u sportskim aktivnostima, ali zbog pojačanog znojenja moguć je pojačan svrbež pa obilnije nanositi kreme.
NJEGA OSJETLJIVE I NETOLERANTNE KOŽE TIJELA
Osjetljiva i netolerantna koža reagira na podražaje koji inače ne utječu na ostale tipove kože. Osjetljiva koža reagira u određenim trenucima dok netolerantna reagira stalno na mnoge vanjske čimbenike (hladnoća, toplina, vjetar), ali i psihološke, hormonalne…
Reakcije podrazumijevaju osjećaj zatezanja, peckanja, žarenja, crvenila i svrbež. Budući da su spomenuti osjećaji subjektivni, otežano je postavljanje dijagnoze. Kod nekih osoba javlja se suhoća dok kod drugih sklonost crvenilu pa čak i rozacei. U njezi kože trebaju biti proizvodi koji su deklarirani za njegu osjetljive kože pa moraju biti bez parabena, mirisa i konzervansa i sa što manje sastojaka kako ne bi došlo do reakcije.
VAŽNOST VITAMINA C I PRAVLINE PREHRANE ZA ZDRAVLJE KOŽE
Za zdrav i njegovan izgled kože osim kozmetičkih proizvoda ključnu ulogu ima prehrana. Treba izbjegavati namirnice bogate šećerima i trans zasićenim masnim kiselinama (pizza, grickalice, hamburgeri…), a povećati unos svježeg voća i povrća. Nadalje, konzumiranje gaziranih pića i sokova zamijeniti povećanim unosom vode. Za zdravlje kože bitan je dovoljan unos vitamina A, C i E te omega 3 i 6 masnih kiselina. Omega 3 masne kiseline djeluju protuupalno i mogu smanjiti nastanak akni i pojavu crvenila dok omega 6 masne kiseline povoljno djeluju na različita kožna stanja kao što je npr. psorijaza. Izvor omega masnih kiselina su plava riba, sjemenke i orašasti plodovi. Vitamin C sudjeluje u proizvodnji kolagena stoga je vitamin C jako bitan za zdravlje kože. Kolagen je protein koji poboljšava teksturu i sami izgled kože (smanjuje bore, vraća blistav i zdrav sjaj koži, vraća hidrataciju i vlažnost ).
O spomenutim vitamina i njihovim ulogama možete više pročitati u našem Vodiču kroz vitamine.
