VODIČ KROZ SEZONSKE VITAMINE

Vitamini su molekule koje pripadaju skupini esencijalnih mikronutrijenata što znači da se ne mogu sintetizirati u organizmu nego ih moramo unositi hranom ili dodacima prehrani, a obavljaju važne funkcije u našem organizmu. Potrebni su u malim količinama, a  njihov nedostatak može rezultirati ozbiljnim posljedicama. Vitamine dijelimo na dvije skupine, vitamine topljive u mastima (vitamini A, D E i K) i vitamine topljive u vodi (vitamin C i B skupina). Vitamini topljivi u mastima dulje se vremena zadržavaju u organizmu pa je potrebno uzimati s oprezom da ne bi došlo do prekoračenja doze. S druge strane, vitamini topljivi u vodi eliminiraju se urinom te je potrebna njihova obnova.
No, sigurno se pitate kada je pravo vrijeme za uzimanje vitamina i kako znati što odabrati?
U nastavku teksta ukratko vam donosimo pregled vitamina i njihove uloge.    

Vitamin A : Temelj dobrog vida i zdravlja kože

Jesu li vam kao djeci stalno govorili da jedete mrkvu kako bi vam vid bio oštar i da u mraku bolje vidite? Ako ste ih poslušali, dobro ste učinili jer su mrkve dobar izvor vitamina A.

Vitamin A ima brojne uloge u organizmu: 
•    sudjeluje u ciklusu vida i očuvanju zdravlja očiju
•    važan je u embrionalnom razvoju
•    jača imunitet 
•    važan je za zdravlje kože

Nedostatan unos mlijeka, mesa i povrća može rezultirati nižim statusom vitamina A. To nije tako česta pojava u razvijenim zemljama jer se dovoljne doze vitamina A mogu unijeti putem hrane.
Bitno je naglasiti da potrebe za vitaminom A rastu tijekom trudnoće i tijekom laktacije te su upravo djeca i trudnice rizična skupina.
Nadalje, nedostatak cinka također može biti razlog nižeg statusa vitamina A jer se bez prisutnost cinka vitamin A ne može izlučiti u krvotok. 
Najraniji simptom nedostatka vitamina A je pojava noćnog sljepila jer se oko ne može adaptirati na tamu, a može doći i do sljepoće.
Lomljivi nokti, opadanje kose i različiti kožni problemi također mogu ukazivati na nedostatak vitamina A.
Za odrasle ljude sigurni raspon uzimanja je od 0,6 do najviše 3 mg dnevno. U dodacima prehrani, vitamin A se izražava u ekvivalentima aktivnosti retinola (RAE), ali većina proizvođača izražava u IU.

Vitamin C : snažan antioksidans

Kad govorimo o jačanju imuniteta sigurno ste odmah pomislili na vitamin C. To je esencijalni nutrijent  i antioksidans koji se u organizam mora unositi hranom ili dodacima prehrani.

 Uloge vitamina C : 
•    održavanje normalne funkcije imunološkog sustava
•     za zdravlje kože i sluznice budući da sudjeluje u sintezi kolagena
•     smanjuje pojavu viroza 
•    poboljšava apsorpciju željeza.

Simptomi nedostatka vitamina C su skorbut, umor, krvarenje desni, gubitak zuba.  
Rizična skupina za razvoj manjka su pušači, osobe koje se hrane jednoličnom i monotonom prehranom i osobe izložene stresu stoga su njihove potrebe za vitaminom C veće.

U dodacima prehrani najčešće se nalazi kao askorbinska kiselina ili kao sol (natrijev askorbat), a u zadnje vrijeme i s bioflavonoidima citrusa jer po dostupnim izvorima poboljšavaju apsorpciju.
Kod gastritisa, refluksa i ostalih želučanih tegoba preporuka je uzimati sol askorbinske kiseline i liposomalni vitamin C. Liposomi se koriste kao nosači vitamina i minerala, a zbog sličnosti s našim membranama imaju sposobnost da uđu unutar stanica i tako povećaju apsorpciju hranjivih tvari. Za normalnu funkciju imunološkog sustava dovoljne su doze od 500 mg.                           
Jedini vitamin C registriran kao bezreceptni lijek je Plivit C 500 mg i za djecu stariju od 6 godina Plivit C 50 mg. 
Za bebe su posebno formulirane kapi.

Vitamin E : koža i imunitet

Ključnu ulogu u jačanju imuniteta ima i vitamin E. To je skupina spojeva topljiva u mastima, a nazivamo ih tokoferoli i tokotrienoli. 
Vitamin E je antioksidans koji štiti stanice imunološkog sustava  zajedno s vitaminom C i selenom te je važan za reproduktivno zdravlje. 
Manjak nije česta pojava (javlja se kod osoba s kroničnim bolestima jetre ), ali viši status vitamina E smanjuje vjerojatnost pojave nekih kroničnih bolesti i ostvaruju se dodatni pozitivni učinci na zdravlje. 
Prilikom odabira suplementa, prednost treba dati prirodnom vitaminu E (d alfa tokoferol),  a ne sintetskom (dl alfa tokoderol). Doze se u dodacima prehrani kreću od 60 do 200 mg, a najčešće su iskazani u IU (internacionalnim jedinicama) s time da je naglašeno na proizvodu je li prirodni ili sintetski vitamin E.
Također, jedan je od najčešćih sastojaka proizvoda za njegu kože zbog antioksidativnih svojstava, pospješuje proizvodnju kolagena  zbog čega se usporava starenje.

Štitnjača i selen

Selen je esencijalni element u tragovima čija koncentracija u tlu jako varira pa i unos selena u populaciji značajno varira ovisno o zemljopisnoj lokaciji. Nekoliko studija pokazalo je da je unos selena u Hrvatskoj nedostatan stoga bi status trebalo poboljšati dodacima prehrani.
Preporučeni unos je 55 µg dnevno do maksimalno 400 µg stoga je potreban oprez kod uzimanja da se ne prekorače doze jer onda postaje otrovan. 
Selen ima važnu ulogu u antioksidativnim reakcijama i metabolizmu hormona štitnjače stoga je primjena selena dodacima prehrani važna osobama na terapiji levotiroksinom te kod Hashimotovog tireoiditisa.
Dodatno, selen doprinosi očuvanju zdravlja kože, kose i noktiju. Nedostatak selena može dovesti do bolesti endokrinog, koštano-mišićnog, imunološkog i kardiovaskularnog sustava. 
Na tržištu postoje različiti oblici, ali se smatra  da je selenometionion spoj koji ima najveću iskoristivost u tijelu. 

Vitamin D

Svim bebama tijekom prvih godina preporučuje se svakodnevno uzimanje vitamina D (kalciferol) jer je neophodan za normalno funkcioniranje organizma (čvrstoća kostiju, optimalna apsorpcija kalcija, normalna funkcija imunološkog sustava). Preporuka za djecu do 3 godine starosti je 400 – 800 IU vitamina D.
Za stariju djecu (600 – 1000 IU) i odrasle  preporuka je provjeriti razinu vitamina D u krvi nekoliko puta godišnje prije odabira jer na tržištu postoje različiti oblici i jačine (maksimalna dnevna doza za odrasle do 4000 IU), a da se zadovolje individualne potrebe, a da ne dođe do prekoračenja doze.
Prilikom odabira vitamina D u kapima savjetujemo da birate uljne kapi jer je bolja apsorpcija pa se ne treba strogo paziti da se uvijek uzima uz obrok. Uzimanje vitamina D može značajno smanjiti učestalost infekcija gornjih dišnih puteva pa time smanjujemo i korištenje antibiotika.

Vitamin K: ključan za krv i kosti

Vitamin K čini skupina spojeva topljiva u mastima. To je vitamin koji sudjeluje u procesima sinteze proteina koji su važni u zgrušavanju krvi, bitan je za zdravlje kostiju i hrskavice te sprječava kalcifikaciju krvnih žila.  Glavni izvori vitamina K su špinat, brokula, kelj, šparoge itd. dok voće nije toliko bogato vitaminom K, izuzev borovnice i kivija. 
Bitno je napomenuti da su suplementi bolji izvor vitamina K nego hrana. Nedostatak vitamina K može dovesti do hemoragijske bolesti, a posebno rizična skupina su novorođenčad. Za prevenciju hemoragijske bolesti sva novorođenčad 1 do 2 sata nakon rođenja dobivaju intramuskularno vitamin K1, a rizična novorođenčad nastavljaju i dalje peroralnom upotrebom K vitamina od 8. dana do 13. tjedna života. 

B kompleks : vitalnost i ravnoteža

U skupinu B vitamina ubrajamo B1 (tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin), B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7 (biotin), B9 (folna kiselina) i B12 (kobalamin). Svaki od njih ima određene zadatke, a djeluju zajedno u svrhu poboljšanja imunološkog i živčanog sustava, čuvaju kožu, potiču rast i podjelu stanica. Prirodni izvori vitamina B kompleksa su pekarski kvasac, jetra, cjelovite žitarice, orašasti plodovi mlijeko, zeleno lisnato povrće.
Rizične skupine za nedostatak vitamina B skupine su osobe koje uzimaju veliku količinu alkohola, starije osobe i sportaši.  
Vitamini B1, B6 i B12 indicirani su za zdravlje živčanog sustava. 
Vitamin B1 (tiamin) sudjeluje u proizvodnji energije i kao podrška živčanom sustavu. Preporučuje se suplementacija osobama koje se bore s alkoholizmom, oboljelima od Crohnove bolesti ili anoreksije dok zdravi pojedinci dovoljno unose i hranom.
Vitamin B6 (piridoksin) sudjeluje u stvaranju proteina i neurotransmitera živčanog sustava. Ima važnu ulogu u trudnoći, radu mozga, crvenih krvnih stanica i pravilnoj funkciji imunosnog sustava.
Vitamin B12 (kobalamin) važan je za zdravlje živčanog sustava, sudjeluje u stvaranju eritrocita, može utjecati i na raspoloženje. Izvor vitamina B12 su isključivo namirnice životinjskog porijekla, a  jedini biljni izvor su morske alge. Rizična skupa su vegani, osobe s bolestima gušterače, osobe koje pate od atrofičnog gastritisa i perniciozne anemije. 
Simptomi manjka su hematološki, javlja se megaloblastična anemija kao i kod nedostatka folne kiseline pa je nužno mjeriti status oba vitamina kako bi se otkrio uzrok megaloblastične anemije. Također se kod deficita javljaju i neurološki problemi (gubitak osjeta u prstima, trnci prvo u nožnim prstima pa u ručnim, pacijenti postaju zbunjeni). U dodacima prehrani nalazi se u obliku metilkobalamina. 

Vitamin B7 (biotin) je glavni među vitaminima B skupine za održavanje zdrave kose, kože i noktiju. Poznat je i pod nazivom vitamin H zbog njemačkih riječi Haar i Haut koja znače kosa i koža. 
Vitamini B kompleksa nalaze se u velikom broju suplemenata za poticanja raste kose jer se međusobno nadopunjuju i održavaju kosu zdravom i jakom. Pacijenti se često boje da će uzimanje takvih suplemenata dovesti do povećanja tjelesne mase. To vas ne bi trebalo spriječiti u uzimanju dodatka prehrani jer ako primijetite malo povećan apetit, najvjerojatnije ste bili u manjku vitamina B skupine te ima smisla da i dalje nastavite s primjenom. Vitamini B skupine uzimaju se uglavnom ujutro jer podižu nivo energije. Naše tijelo ne može skladištiti vitamine B skupine jer su topljivi u vodi stoga nisu toksični i ako se uzimaju u većim količinama.

Trudnice

Trudnoća je posebno stanje organizma te za zdravlje djeteta i optimalan razvoj potrebno je unositi odgovarajuće vitamine za trudnice i minerale pa kako izabrati kvalitetne prenatalne kapsule. Poželjno je da sadrže ključne  nutrijente u dovoljnoj količini. Bitno je uzimati folnu kiselinu  (B9)  kao metil folat jer je to aktivan oblik (uzima se i prije početka trudnoće),  vitamin B12, poželjno je da sadrži omega – 3 masne kiseline, željezo, vitamin A, cink, jod, kalcij, magnezij, mora biti bez dodanih šećera, aditiva, bojila i aroma. Folna kiselina sprječava oštećenja neuralne cijevi i smanjuje rizik od rascjepa usne. Nakon poroda treba nastaviti uzimati prenatalne kapsule još nekoliko mjeseci, a dojilje kroz cijelo vrijeme dojenja bebe.


1.0.1576:851cd9b2332af1b5bb6b3d9d00bd53fc214b6f93